![]() |
Te Toa Takitini 1921-1932: Number 42. 01 January 1925 |
![]() |
1 cover |
▲back to top |
Registered at the G P. O. as a Newspaper. TE TOA TAKITINI KIRIHIMETE, 1924, me HANUERE 1, 1925. NAMA 42.
![]() |
2 157 |
▲back to top |
TE TOA TAKITINI Registered at the G. P. O, as a Newspaper. Te Utu mo te Pepa 10/- i te tau. Me penei nga reta " Te Toa Takitini, " Box 300, Hastings. 157 TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925. HE INOI MO TE KIRIHIMETE. ETE ARIKI e Ihu Karaiti, i whanau mai nei koe i whaka- tangatatia, i tenei wa mo matou, he whaki atu tenei na matou i o matou hara i hara ai matou ki a koe, Atua o te Atua, Maramatanga o te Maramatanga, tino Atua o te tina Atua, i heke iho nei i te rangi ki te whakaora i a matou i nga tangata. — E te Ariki e Ihu, i whakaiti rawa nei koe i a koe i tenei wa tohungia matou, kia rite ai matou ki a koe te tapu, te noho tika, me te aroha. E te Ariki e Ihu, i whanau mai koe ki te ao kia riro mai ai i a matou i te hunga ngoikore te oranga tonutanga, meinga matou kia whiwhi ki tetahi wahi o tou atuatanga. E te Ariki e Ihu, i whanau mai nei koe i tenei wa he ko- hungahunga, manakitia, arohatia mai hoki e koe, a matou tamariki, a matou kohungahunga. Tiakina o ratou hikoinga i a ratou e haere nei i runga i nga huarahi taratara o te ao. Tiakina ratou i roto i nga mate katoa. Arahina ratou kia tino matou ai ratou ki a koe. E te Ariki e Ihu, manaakitia o matou whanaunga i tena wahi i tena wahi. Whakakotahitia o matou whakaaro i runga i te aroha o tetahi ki tetahi, i runga i te whakapono me te wehi ki te Atua, kia uru tahi atu ai matou ki tou rangatira- tanga i te rangi. E te Ariki e Ihu, ko koe nei te taro o te orangatonutanga i heke iho nei i te rangi kia ora ai te ao katoa, meinga kia tika ta matou kai i ou kikokiko, kia tika ta matou inu i ou toto, kia whiwhi ai matou ki te ora tonu, kia whakaarahia ai matou a te ra whakamutunga; e ora mai na koe me te matua, me te Wairua Tapu, kotahi ano Atua a ake, ake, Amine. "KIA WHAI KORORIA TE ATUA I RUNGA RAWA, KIA MAU TE RONGO KI RUNGA KI TE WHENUA, ME TE WHAKAARO PAI KI NGA TANGATA. " " ARERUIA, ARERUIA, ARERUIA. "
![]() |
3 158 |
▲back to top |
Hanuere ], 1925. TE TOA TAKITINI. 158 TE MATAU-A-MAUI. TERA koutou e rapu e ui ui " He aha rawa i perehitia mai ai tenei ahua e Te Toa Takitini? " Te whakamarama mo tenei patai koia tenei: —E kiia ana e te korero pura- kau ko te kauae o tona tupuna o Murirangawhenua te matau i hiia ake ai e Maui tona ika e takoto nei ara a Aotearoa. Te ahua o te ika nei i rite ki te whai, kei Wairarapa ki Porirua ki Muaupoko. kei Taranaki ki Hikurangi ko nga paihau kei Karamaina ko te waero, kei Ngati Whatua heke atu ki te hiku, kei Taupo ko te pukonohi, kei Heretaunga nei ko Te Matau- a-Maui, ara te kaha o tona matau ki te pupuri i tenei whai. taniwha tonu atu tona atua. I nga ra o mua whakamau tonu mai ai te ngakau o te hunga i roto i nga whare wananga i roto o Nukutaurua ki nga unga-a-waka i Te Matau-a-Maui mo te haere tata atu ki tera whare wananga i Mungawharau ara ki Rangitauira, te nohoanga o Taewa tera tohunga nui o nga ra ka hori ki muri. No nga ra ia Kapene Kuki (Captain Cook) ka ki ia "Ka whakapiri haere tona kaipuke ki roto o Te Mahia ka tere mai nga waka, ka ahua rereke te titiro atu ki taua iwi, ka rere mai ia ki tetahi wahi kei waho ake o Petane, katahi ka rere mai ki te whakaruru i te tupuhi, hau tonga. Ko tenei wahi ko Te Matau-a-Maui e ki ana nga kaumatua, ko te kokoru ko Waipaua, kei reira ano. I haere atu nga waka ki taua kaipuke. Te hokinga mai ka mauria mai tetahi tamaiti he Tahiti hei mo- kai, hei aha ranei. I te mea ka maanu mai nga waka ka kitea mai te tamaiti nei, ka rangona atu te reo, ano he reo Maori. ekaranga ana mai " Maai maai mate koe! Maai maai mate koe! " Otira i te mea kaore e mohiotia atu te tikanga o te korero ka hoe tonu te iwi nei. Na te mea ano ka puhaina mai te auahi, ka puare te waka, hinga rawa he tangata. Ka whaka- titahatia atu te waka, ka puhaina mai ano te auahi ka hinga ano he tangata, katahi ano ka mohio te iwi nei he mate, ka ta- huri hoki te waka, ka kau atu te tamaiti nei ki te kaipuke. Ka hoki nga waka ki uta. Ka kitea i roto i nga mapi a Kapene Kuki te ingoa o tenei wahi ko Kidnappers. Ka takoto enei ingoa e rua, Te Matau-a-Maui hei pou whakamaharatanga mo te ao tawhito, ko Cape Kidnappers hei whakamarama mo te ao hou. Te whakamaori o tera kupu " Kidnappers " he whanako tangata. He haka tawhito e horahia ana ki nga marae i nga ra e toitu ana te mana, penei tetahi pito: — Ka whiua te matau ki te wai, Mau ake tona ika ko Aotearoa. Hutia ka eke kei runga, etc., etc. Na runga i te whakapono nui o taua ki te kaha o te mana o Maui-Tikitiki-a-Taranga ka tapaina tenei hei whakamahara ki tana matau.
![]() |
4 159 |
▲back to top |
Hanuere 1, 1925. TE TOA TAKITINI. 159 Otira i te taenga mai o te pakeha ka tapaina ko Kidnappers, hei tohu i te kawhakitanga i te tamaiti Tahiti nei. ka tika ai tetahi pito o te haka ra: — Whakaeteete ana mai Te Ingarihi Ka pau ko te whenua Riro! riro rawa! I Ka pau ko te whenua Riro! riro rawa! Ahaha! Etc.. etc.. Hei whakawairakau ake i ta taua korero, ina tetahi korero: —I mua rawa ake nei i te mea ka whakahemo haere nga ra o te tau tawhito, ona pai. ona kino, k apaarea ake era ahuatanga hei kapehu tohutohu mo nga ra me nga mahi kei mua ka tutaki te tamaiti nei i tona tupuna, ka pa atu te reo " E Rota a Merry Christmas and a Happy New Year! "' " Ka maunu mai te potae o te hakoro ra, ka karanga atu e moko! Teemi lu! "' Na kei te mau tenei korero i roto o Heretaunga, ona kakara ki te peratia. Otira ki te karia ki wahike, he poro haunga he weriweri noaiho. Pera me te whakaritenga i Te Matau-a-Maui ki te Kauae o tona Tupuna o Murirangawhenua, he tohu tena no te hohonutanga me te tapu o nga whakaaro mo Aotearoa e takoto mai nei i a nehera tae mi ki tenei ra. Nga nupepa i whakahaeretia i roto o Heretaunga nei Te Waka Maori, mo Taki- timu he waka tapu, he tono ki te iwi kia tapaetia mai nga korero o nga tupuna kia takoto paipera ai. Ko Te Wananga he tono i nga matauranga e kopipi ana kia tomo ki nga Whare Wananga o te wa i puta ai tana matihe " Tihee mauri ora! ki te whaiao ki te ao marama, i titia ai Te Huia Tangata Kotahi ki te rau huia ki te piki toroa, he whakaaro kia kotahi te motu, he maunga-a-rongo he toroa whakapai tangata. E ki ana te whakamutunga o ta taua haka: — A muri ake nei ko te hoari! Te! E hoa ko nga ra enei o Te Ao Karaitiana e noho ana i runga i te tumanako. Tena taua tahi ka whakaheke i a taua tuma- nako. E! he hanga ngawari koia, kia whakapau taua i nga ra e hia? I nga tau e hia? He aha kia uia te tumanako a Te Karaitiana? E ki ana Te Kaumatua ra ki ona mokopuna. " E ta ma homai nga rakau na? " (Ka homai. ) " Titiro mai! " Ka mau te kaumatua nei i te rakau kotahi ka whakiia, ka whati. Ka karanga atu. " Kaua hei penei engari me penei! " Ka hui- huitia nga rakau te taea te whawhati. Huihui koutou ka tu! Wehewehe koutou ka hinga. Ehoa ehara taku toa i toa takitaki, he Toa Takitini taku toa. Nau ko te rakau naku ko te rakau ka hinga te hoariri. Nau ko te rourou naku ko te rourou ka ora te manuhiri. Ina Te Matau-a-Maui mo roto i enei nga ra, Te Kaue-runga o Muri-ranga-whenua hei maarau. ara hei taringa, hei reo mo nga tikanga kei roto i nga kopua hohonu, i nga kopua ka-napa-
![]() |
5 160 |
▲back to top |
160\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925. napa, e rongo ai, e kite ai hoki te iti te rahi, te iwi nui tonu, ko to mokai e maioha atu nei, " E te iwi manaakitia mai ahau— Te Toa Takitini" Ehoa: " Meri Kirihimete, Hapi Nu Ia tu u oro! '" Mau pea tenei—Teemi Iu! WHAKAMAHARA MO NGA HOIA O WHANGANUI. KUA whakaarahia he tohu whakamahara mo nga hoia Maori o Whanganui i mate atu i te pakanga nui o te ao. Kei te haere te Minita mo te taha Maori ki te whaka- puare i taua kohatu. Ko nga ingoa enei o nga tamariki o Whanganui i mate atu ki te marae o te pakanga: — Ira Hoani Mete Kingi. Henare Mete Kingi, Rangihiwinui Hiroti, Aohau Kumeroa, Matene Duff, Horomona Kanapu, Herewini Wakarua. Tea Aperahama, Taurua Pehimana, Tame Potonga. Ngore Mangoroa. Wiremu Rangitauira, Te Turi Hoani. Waikohari Tamarapa. Kei tetahi taha o te kohatu ko enei korero: — 1914 1918 Ko tenei Tohu he mea whakaara na nga Iwi Maori o Whanganui, hei whaka- maharatanga mo te Pakanga Nui, i tuatahi ai te whakawhiti ki era whenua o tetehi Ropu Hoia Maori motuhake, ki te wha- whai. I nga parekura o Karipori, o Wiwi, me Paretiamu, i aranga ia ratou te ingoa o te Iwi Maori. I nga tini parepare o te riri, i whawhai tahi ratou i te taha o nga hoia o Ingarangi me nga Koroni mo te Atua, te Kingi, me te Emepaea. Kei te moe tahi o ratou tupapaku me nga tupapaku o nga Iwi i wha- kakotahi, a, he rite te tukunga i o ratou tinana ki te mate kia mau ai te Pono, te Rangimarie me te Aroha ki te Ao katoa. HE TAMAITI PAI KI TE WAIATA. TENEI kei te mihi Te Toa Takitini ki te tamahine a te Ruihi (T. W. Lewis, roia o Hehitingi), mo tona kaha ki te rapu haere i nga matauranga mo te mahi waiata. Kei te whakaarohia he tikanga e tae ai ki nga kura mo tera mahi i Ingarangi. Kei te whakatu po waiata te tamaiti nei mana i Hehitingi a te 12 o nga ra o Hanuere. Ko nga moni e puta ana hei awhina i tana haere ki Ingarangi. He tangata a te Ruihi e tino mohiotia paita ana e nga Maori. Ko te hoa wahine o Ruihi he wahin i tino kaha ki te awhina. ki te whakahaere tikanga hei painga mo nga hoia e haere atu ana, e hoki mai ana i nga wa o te pakanga. E tika ana kia awhina tatou i te tamaiti nei, me te mihi hoki ki tona whaka- aro pakari ki te kimi huarahi mona e tae ai ki Ingarangi ra no. Tera ranei e penei te kaha mehemea he tamaiti Maori? Kaore pea. Awhinatia ra ta tatou tamaiti hei ingoa mo tatou mehemea ka puta i ana mahi.
![]() |
6 161 |
▲back to top |
Hanuere 1, 1925. TE TOA TAKITINI. \_\_\_\_\_\_ 161 KO PARATENE NGATA KUA MOE I TE MOENGAROA. HE nui te pouri me te tangi iho ki tenei rongo ohorere mo tenei o nga morehu Kaumatua o Te Motu kua moe i te moenga roa, ara mo Paratene Ngata. No te ata o Te Mane nei 15 o nga ra i hemo atu ai ki Waiomatatini wahi o Waiapu. Kanui te roa o tona ahua matemate. Otira ahakoa te penei, kaha tonu ia ki te tuku korero mai ki Te Toa Takitini nei. Ka mene ra nga kaumatua ki te po. Tu takitahi ana nga morehu. He hanga aroha. Koia tenei tetahi o nga kaumatua torutoru i kaha ki te whakato i te matauranga pakeha ki roto i nga rohe katoa o te motu. No tona tamarikitanga mai ano ka timata ia ki te rapu i nga tikanga pakeha ara i nga whakahaere kai- puke, mahi toa, mahi hotera, mahi pereki, me nga mahi ahu- whenua, me nga mahi kooti whenua Maori, e tu ana ia koia tonu tetahi o nga tino tangata matau. Koia hoki tetahi o nga tino kai-hapai i nga tikanga i whakatuputupuria ai Te Kotahi- tanga o Te Iwi Maori i raro i Te Tiriti o Waitangi i nga tau o 1890 ki te tau 1900. I whai hoki ia kia uru ki te paremata o te Koroni i nga ra i a Wi Pere te mema, i runga i tana whaka- aro kia whakapaua te kaha ki te Ahu-whenua me te kimi i te matauranga o te pakeha. E kiia ana hoki i roto i aua ra he kino te matauranga pakeha. Ko tana kupu nui i roto i nga hui, ma te tae o te tirotiro i nga pukapuka pakeha me te korero i nga matauranga pakeha e taea ai hoki te hoatu nga mea hei rongoa i aua wahi e kitea ana te he. I te ra ka ata kitea te kaha o te taha kaumatua ki te pupuri ki te kaiponu i nga turanga paremata ka whakaae ia ki te tono a te hunga tai-tamariki kia whakawatea mai ratou i roto i nga turanga mema, engari kia uru atu ko te hunga tai-tamariki matau ki roto i te paremata. Koia tenei ko te ra i hurihia ake ai nga Kaumatua ki muri ka uru ko A. T. Ngata hei mangai ki te paremata mo Te Tairawhiti, mai i taua ra tae mai ki te ra ka he. noho tonu mai ia i taua turanga whakahauhau ai te hunga tai-tamariki kia kaha ki te rapu i te matauranga, me te kaha hoki o tana tohutohu i te iwi kia manaakitia kia tauto- kona Te Toa Takitini hei kanohi hei ringaringa hei wae wae mo te iwi kia kite ai kia whawha ai ki nga tikanga me nga mahi e puta mai ai he oranga ki te tangata kotahi ki te tangata hui- hui, ki te iwi nui tonu, kia noho hoki te pepa nei hei whaka- tupato i te iwi kia kaua hei whawha atu ki nga mea e pa ai he mate kia ratou. E koro hoatu ki te tini ki te mano. Waiho ake kia takia nga ra i " mehuatia " mai ki enei o koutou. Mei tata mai koe, kei runga i to atamira he maringitanga mo nga roimata. Otira ko tenei " Maioha " noatu ana i te utu o te wa kainga. E koro, i nga wa e toitu ana te mana tangata. " Nau te rakau naku te rakau ka whati te hoariri. Nau te rourou naku te rourou ka ora te manuhiri! "' I te ra ka hinga mai koe, haururu ana ngarue ana te motu. E aku Toa Takitini, e aku
![]() |
7 162 |
▲back to top |
162\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925. mana whakahirahira, kowai au ka hua, kowai au ka tohu ana ano hei whakatutuki i au kupu whakahauhau kia manaakitia kia tautokona to taonga, iriiritia rawatia e koe Te Toa Taki- tini o nga hapu o te motu ka haere koe. Mahue kino iho au. Koia ra te tangi nui kia koe e koro, "Haere! Haere. Haerera! ' HE TANGI KIA KOUTOU E AKU MATUA. A koutou korero hoki ra I nui o rangi ra He mea kua mahue. Ka kai-a-riki-riki, Ka ngaro hoki ra e, Nga waha-a-ki, Nga hau-tu o te waka, I hoe ai te moana, Hei whakangungu atu ra e Mo nga tai kino, Mo nga tai marangai Ka puta ki waho ra e! Taua mai ra tatau e, Ki tau nei kia Marewa I maunu atu ai ra e Te Ika nei tona ru-a! —Na to Tamaiti " Te Toa Takitini. " WHARE KARAKIA WHAKAIRO O NGATI POROU. KEI te whakapaua nga kaha o Ngati Porou ki te whakaoti pai i to ratou Whare-karakia kia ahei ai te whakapuare e te Pihopa i roto i nga ra o Maehe. I tu he ra hokohoko (Bazaar) ma ratou i enei ra tata ka huri ake nei, hei mahi moni mo te ratou whare. Huihui katoa nga moni i puta e Ł560. Kua hanga noaiho kia Ngati Porou te kimi moni. He mahi takaro noaiho na ratou i te ra kotahi ka taka noa mai tenei Ł560. Kei whea ra te hapu Maori hei rite! Kia ora ra te Wiwi o Nati tae noa ki o koutou matua. He mihi ki a koutou i tuhia iho ai enei kupu e Te Toa Takitini. HEI MANAAKI I TE PEPA. HE mihi tenei ki te Poari Tiaki o Te Arawa mo ta ratou awhina mai i Te Toa Takitini. Tenei kua tae mai ta ratou hereni tekau-ma-rua-pauna tekau hereni hei wha- karite mo te wharangi kotahi o te pepa o ia marama e riro nei i a ratou korero. Mehemea e penei ana te whakaaro nui me te manaaki i te pepa o etahi o tatou hapu, kua puta pai ta
![]() |
8 163 |
▲back to top |
Hanuere 1, 1925. TE TOA TAKITINI. 163 tatou pepa kua kore he awangawanga mo nga raruraru o te perehitanga. Kia ora nga mema o te Poari Tiaki o Te Arawa. Tena hoki e etahi o tatou hapu, tangohia he wharangi motuhake ma koutou, kia pai ai te mau haere a ta koutou tamaiti i a koutou korero hei hora haere ki tena marae ki tena marae. MAORI PURPOSES FUND CONTROL BOARD. HE POARI HOU. KEI te Kahiti pakeha o Tihema 11th nga whakamarama mo te Poari mo nga take Maori. He whakamarama poto tenei. Ko nga mema o te Poari enei: Ko te Minita mo te taha Maori (Tiamana), ko te raro Hekeretari mo te Tari Maori (Teputi-Tiamana), te Kai-whakahaere mo te Tari o nga Kura, ko nga mema Maori o te Paremata, ko Mr. K. S. Williams, M. P. o Tokomaru Bay, ko Dr. P. H. Buck o Akarana, ko Rev. F. A. Bennett o Hehitingi. Ko nga putake enei hei whakahaere ma tenei Poari: — (a) Nga huarahi o te matauranga mo nga tamariki Maori, (b) Whakahaere i nga kaupapa mo etahi karahipi. (c) He awhina i nga Kareti mo nga Maori. (d) He awhina i nga mahi o te Poari Whakapapa. (e) He awhina i te Polynesian Society me nga ropu pera te ahua. (f) Era atu take e whakaaetia e te Minita mo te taha Maori i runga i te tono a te Poari. TUHOE. I te taenga mai o te Pihopa o Waiapu ki nga rohe o Whaka- tane, i te marama o Hune ka taha ake nei. Ka tono ia i nga tai-tamariki whai-whakaaro kia mahara ki te mahi minita. Ki te kore he minita kua mate te Hahi Maori, ka puaki i a ia, i taua wa enei kupu: " Kapai koia koutou me mau mai e ahau me Hainamana hei minita mo koutou mo te Hahi Maori? " No te taenga ki Ruatoki ka whakautua te patai a te Pihopa. Nawai i ki me Hainamana he minita moku mo te Hahi Maori, ina aku tamariki mauria atu, akona hei minita, " He kotahi na Tuhoe e kata te po. " No Maehe o tenei tau ka tae a Wharetini Rangi ki te kura minita. No Hune o tenei tau ano ka tae ko te Ramahaki Rangiaho ki te kura minita. No te marama o Hepe- tema ka noho te whakamatautau. Ko Wharetini Rangi i wha- kamatautau i te Grade I. and II. e rua enei taiepa i pekengia i te wa kotahi. Ko te Ramahaki Rangiaho i whakamatautau mo te Grade I. No te paunga o nga ra o Noema ka puta mai nga whakaatu. Ko Wharetini Rangi kua paahi i nga Grade I. and II. Ko te Ramahaki kua paahi i te Grade I. ko te whakamatautau hui tonu tenei o te motu katoa. Kia kaha e hika ma! —E. M. Eruini. Whakatane. 17th Tihema. 1924.
![]() |
9 166 |
▲back to top |
166 TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925. Tetahi mea whakamiharo i puta ki te rohe o Tuhoe ko te haeretanga o etahi tamariki i Ruatoki ki te kai tawhara ka ngaro tetahi o aua tamariki. (I puta tenei korero i te pepa i muake i tenei. ) E toru nga po me nga ra e ngaro ana taua tamaiti i roto i te ngahere ka kitea e ora tonu ana. Otira i te mea e ngaro ana. ko te mahi nui a nga matua me te iwi he inoi tonu mo taua tamaiti. I te a kitea ai ka huihui nga matua me te iwi ki te whare karakia ka tuku whakawhetai ki Te Atua. Ko te tamaiti nei na Rotu raua ko Wharetini Rangi. Koia nei ra. nga hua o nga mauiuitanga o nga mahita me nga matua o nga tamariki i tukua mai ki Te Aute Kareti me Hukarere. Koia enei etahi o nga hua maha o nga akoranga e kitea ana e rango- na o te piki nga ake o te iwi i roto i nga mahi o nga kura me te whakapono. Na reira ka mea Te Pihopa kia u ki nga ako- ranga a nga mahita ki nga manaakitanga a nga matua i nga kura. Kanui nga tai whakawai kei te ao, kei nga hararei hoki. Ahakoa pehea te mahara ngoikore ake o te ngakau kia kaha kia mahara ki te inoi ki to koutou Ariki kia arahitia koutou hei rama ki o koutou matua me te iwi nui tonu. Ki te u kou- tou, ka hoki mai ena ahuatanga katoa hei hapai i te honore 6 to koutou kura me o koutou mahita meake nei ru atu kia kou- tou, me te tangi atu. " Haere ra ki o koutou matua. Whaka- tangata. Kia kaha. " I tu atu hoki a Rev. Peneti ki whai-korero Maori atu ki nga tamariki. I whakaatu ia he tikanga no te kura i te timatatanga iho ka tae kai enei takiwa ka tu tetahi o nga mahita te minita ranei ki te poroporoaki Maori ki nga tamariki. Kaati i a ia e tu atu nei e whakahou ake ana ia i nga tikanga a Hamiora Wiremu me Mihi Wiremu raua ko Mihi Keita nga kaumatua ta whito o te kura i korero ai ki o koutou matua ki o koutou tu- puna kia mau kia u ki nga tikanga i akona kia ratou i te kura, mauria te whakapono, tiria ki nga marae me te iwi. Ko kou- tou enei ko nga tamariki me nga mokopuna a taua hunga e hoki ana ki o koutou kaainga me o koutou matua me nga hoa me te iwi. Nga tikanga papai katoa i waihangatia e te whaka- aro karaitianao nga whakahaere o te kura i tapaetia kia koutou i roto i nga ra katoa o te tau e akona ana ki koutou e o koutou mahita. Haere e hoki, whakatu putuputu i a koutou; ko aua akoranga hei kaupapa mo a koutou mahi. Whakarongo ki te tangi a te pere. Haere ki te karakia. Kia mahara ki te Kai Hapa. He mea enei hei whakamahara kia koe e ia tamaiti e ia tamaiti e ia tamaiti ki tou Kai-whakaora kia Ihu Karaiti. Ma tenei tikanga koe e whakapakari ki te kakari ki te kiko- kiko ki te ao ki te rewera. Tetahi ahuatanga hei titiro ma kou- tou ko te ahua o to tatou kawana ara o Lord Jellicoe ahakoa kei hea ia i te Hapati ka tae ia ki te wahi kei reira e takoto ana te Hapa Tapu. Kua akona koutou e o koutou mahita mo te taha tinana mo te taha wairua. Haere e hoki ki o koutou matua me o koutou tupuna me o koutou hoa me te iwi.
![]() |
10 167 |
▲back to top |
Hanuere 1, 1925. TE TOA TAKITINI. 167 I muri i tenei ko te tukutukunga i nga paraihe ma nga tama- riki. Na Te Pihopa raua ko Mihi Hooro i tapae. Koia tenei ko te rarangi honore: — Karaihe Toru. —Tangi Hokianga 1, Maisie Boyd 2. Karaihe Wha. —Heni Rangi 1, Hana Ngata 2. Karaihe Rima. Mahue Turei 1, Daisy Marumaru 2. Karaihe Ono (runga). —Hineawe Rogers 1, Rangipaia Bristo 2. Karaihe Ono (raro). —Paara Enoka 1, Louisa Crummer 2. Karaihe Whitu. —Mary Kingi 1. Annie Palmer 2. Karaihe Waru. —Ngarangi Kohere 1, Nellie Nepia 2. Public Service. —Amy Finlay 1, Piki Tamihana 2. Divinity. —Ngarangi Kohere 1. Mary Kingi 2, Katherine Col- lier 3. Hineawe Rogers 4, Rea Awarua 5. Household Work. —Kuini Enoka, Oraiti Raihania. Neatness. —Jenny Teihi, Tangi Hokianga. Book-keeping. —Seniors: Amy Finlay, Piki Tamihana. Lower: Jennie Teihi. Mary Kingi. Keeping Chapel Tidy. —Polly Enoka. Music. —Weno Tahiwi 1. Kewa Kainga 2. Composition. —Amy Finlay. Home Nursing. —Kupere Potae. Drawing. —Polly Enoka, Matekino. Spelling (Special for Standard VI. ). —Hineawe Rogers. Gardening. —Ellen Goldsmith, Kohimate, M. Kokianga. Cooking. —Uppr: Kupere Potae. Lower: Hannah Bennett, Hineawe Rogers. Needlework. —Dressmaking: Lucy Tuiri. First Year Work: Ellen Goldsmith. Second Year Work: Miria Tihore. Plain Sewing. —Karaihe 1: Annie Wong Soon. Karaihe 2: Louisa Crummer. Karaihe 3: Mahue Turei. Karaihe 4: Ema Mohi. Karaihe 5: Maggie Hokianga. Fancywork. —Takau Tinirau, Tere Tinirau. Good Conduct. —Seniors: Lillian Brown. Juniors: Tiwau Awarangi. TE AUTE KARETI. KO te ripoata tenei a te Mahita o Te Aute Kareti, i panuitia i te 11 o nga ra o Tihema, 1924. Na te nui o te mate o te hoa wahine o Mr. Loten ka kore ia e puta mai i tenei ra, noreira ka whakaritea maku e panui te ripoata o te Kura mo te tau ka taha nei. Tokotoru nga tamariki i tino paahi i te whakamatautau mo te Matriculation, tokorua i paahi i etahi o nga take. Tokorua kei te Kareti i Christchurch kei te ako mahi roia, tokorua kei te Kura nui i Otakou mo te mahi niho (dental). Huihui katoa nga tamariki kei Te Aute i tenei tau e 89. O tenei hunga, kei te Form VI. e 9, V. 8, IVa. 13 IVb. 22, III. 37.
![]() |
11 168 |
▲back to top |
168\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925. Ko te tokomaha o nga tamariki i uru ki nga whakamatau- tauranga i tenei tau—mo te Matriculation 9, Public Service En- trance 9, Intermediate 15, Makarini Scholarship 14, Buller Scholarship 9, Proficiency 12. Ko nga Kai-whakaako enei: —Te Tumuaki, Mr. £. G. Loten; Chaplain, Rev. A. Neild, M. A.; Mahita, Mr. I. S. Gardiner, Mr. D. T. Okey; Mahi Paamu, Mr. Campbell. Haere mai ai nga Mahita o waho ki te ako mo te waiata me te mahi kamura. I a Hune ka taha nei, kotahi te wiki i whakaritea ai a Te Aute ki te paraki mo nga hoia i raro i te mana o te Tari wha- whai a te Kawanatanga. Kanui te ora o nga tamariki i te tau nei. Kotahi tonu paanga mai o te mate " flu" (puru) a e 30 i hinga. Engari i mama te paanga mai i tenei tau, a na te kaha hoki o Nurse Barrow me Takuta Jarvis. Ko te purei whutupaoro a Te Aute ki Whanganui Kareti, i pureitia ki Whanganui, a i wini katoa i nga tiimi o Te Aute. He nui te mihi ki te Tumuaki o te Kareti o Whanganui me nga Maori o Whanganui mo te nui o ta ratou manaaki i nga tamariki o Te Aute. Kei tenei tau (1925) ka haere mai a Whanganui Kareti ki Te Aute purei ai. He whakaatu tenei ki te aroha me te piri pono o nga mahita katoa o Te Aute ki to ratou tumuaki ki a Mr. Loten. —Na Alfred Neild. NGA TAMARIKI I PAAHI I TE TAU 1924. Form VI. —Whaipooti, Dux Medal, First Prize, Science Prize; Ihaia Kereopa, Medal, Second Prize; Taimuri Rapana, Third Prize, Second Prize Divinity; Edward Nepia, Latin Prize; Ma- tauranga Wickliffe. Bishop's Prize for Divinity. FORM V. —William Ngata, 1st prize "Essays of Emerson, " extra prize for Divinity, "Robert Louis Stevenson"; Kepa Nuku, 1st prize, " The Life of Sir Ernest Shackleton, " by Hugh Robert Mill; Dan Kaa, 3rd prize, " An Inland Voyage. " by Robert Louis Stevenson; Erueti Wiremu, Special prize for Literature and Divinity, " George Washington, " by Ada Rus- sell; Peter Ihaia, Special Prize, Tennyson's Poetical Works. FORM IV. (Remove). —Sam Smith, 1st prize, "Into the South, " by Scout Marr; Len Mackey, 2nd prize, "The Day's Work " (Rudyard Kipling); Wallace Atkins, 3rd prize, " Oli- ver Cromwell" (Estelle Ross); 1st prize for Divinity. Bible. FORM IV. —Ray Chapman Taylor, 1st prize, "Scott's Last Voyage"; John Grace, 2nd prize, "Across the Plains" (Robert Louis Stevenson), Special Prize for Drawing and Writing, "Oliver Cromwell" (Thomas Carlyle); Tane Seymour, 3rd prize, "New Arabian Nights" (R. L. Stevenson); Tom Tibble, Special Prize, Goldsmith's Poetical Works; Chesley Moses. 1st
![]() |
12 169 |
▲back to top |
Hanuere 1. 1925. TE TOA TAKITINI. 169 prize for Divinity, " The Romance of the Bible" (Gertrude Hollis); James Leach, Special Prize for Woodwork, R. L. Ste- venson. FORM III. -—Henry Aatatu, 1st prize, Poems of R. L. Steven- son, 1st prize for Divinity, Bible; William Corbett, 2nd prize, " Boys Who Became Famous" (F. J. Snell), Science Prize, " Pioneers in Tropical America " (Sir Harry Johnston); Rob- ert Reremai, 3rd prize, The Works of R. L. Stevenson, prize for Mathematics, " A Kipling Anthology "; Christian Lima, 1st prize for Reading, " Our Wonderful Cathedrals " (Gertrude Hollis (2 volumes); Stephen Forsyth, 2nd prize for Reading, " Abraham Lincoln, " by E. L. Elias. NGA RETA KI TE ETITA. HE TAKARO RAKAU. TENA KOE. I kite ahau i mua i tetahi takaro a te Maori, he paihere rakau pakupaku nei, kia toru inihi pea te roroa. Tera pea e tae ki te 15 ki te 20 ranei nga rakau i te paihere kotahi. Puritia ai te paihere i runga i te teepu (i te whenua ranei) ka tuku ai kia hingahinga. Ko te whai a te tangata e purei ana ko te kohi haere i ana rakau, me te tupato kei korikori i a ia etahi o nga rakau e takoto ra. Kaua tana ringa e pa, engari me karokaro haere e ia nga rakau nei. Ki te korikori ana tetahi atu rakau, kua mate, a kua hoatu ma tetahi hoki e whakamatau. Ki te kore e korikori etahi o nga rakau i a ia e kape ana i to runga, ka haere tonu tana mahi a mutu noa. Ko te tangata kei a ia te wiini ko te mea i maha ake ana rakau i kape ai. Ko etahi o nga rakau he mea tapahi nga tapa, a he nui ake te wariu o enei i etahi atu. E patai ana ahau mehemea he takaro tuturu tenei na te Maori, no nga wa ranei o te pakeha? Mehemea he takaro Maori, he aha te ingoa? Heoi ano. —Na Johannes C. Andersen. Kai-tiaki o te Raipere, Turnbull Library. Tihema 12, 1924. TE RONGOPAI A MAHI. TERA tetahi korero hohonu, pai hoki, kua tuhituhia mai e Mr. J. P. Shepherd (Te Hepara) o te Tari Maori mo te Rongopai a Mahi. Kua kore i uru ki tenei kape o te pepa. Mo te pepa o Pepuere ka perehi ai. HE MARENA. No te Taite te 18 o Tihema ka marenatia a Te Mare (Molly), tamahine a Rangi Riripotaka, ki a Hira Tapi hana (Tapsell) te mokopuna a te Tapihana i marenatia tuatahitia nei ki Paihia i a Hune i te tau 1823. Ko te marena o nga tamariki nei i Te Kohupatiki.
![]() |
13 170 |
▲back to top |
170 TE TOA TAKITINI. Hanuere 1. 1925. NGA RIANA A TE KAWANATANGA. ITE mutunga o te hui mo Puketitiri ki Nepia, i te 12 o Tihema, ka tonoa e nga mema o te Kaunihera o Tamatea kia whakamaramatia mai e Mr. Pfafer. Apiha a te Kawana- tanga te ahua o nga riana e peehi nei i runga i nga whenua Maori. Ko etahi enei o ana korero: —E tika ana kia ata whiriwhiri koutou i te ahua mo nga riena kei runga i nga whenua Maori. E hara i te mea kei konei anake te mate nei. engari kei nga wahi katoa o Niu Tireni. I te timatanga mai i pakupaku noaiho nga riena. engari na te 5 % (paiheneti) e apititia nei i ia tau i ia tau ka piki taua mea pakupaku ra ka whangaia e te 5 %. Kaati, kia mohio mai koutou ko te rahi o aua riana kei runga i nga whenua o Heretaunga nei kua tae inaianei ki te £35, 000. Kua tino tau- maha koutou, a e tika ana kia hohoro ta koutou whiriwhiri mo tenei take, kei riro o koutou whenua hei whakarite i enei tau- mahatanga, a kaore he whenua e toe iho hei tuku ma koutou ki o koutou uri i muri i a koutou. Ko nga riani nei. he utu mo nga ruritanga i o koutou whenua. Whakaarohia te nui o tenei moni. Mehemea e tangohia ana e te Kawanatanga ko o koutou whenua i uta ra hei whakarite mo tenei moni, tera e riro te 9, 000 eka whenua, katahi ano ka ea tenei nama. Ka mohio mai ai koutou e tino taumaha ana tenei take ki runga ki o koutou whenua, me te piki haere o tenei nama i ia tau i ia tau, ara i te apititanga mai i te 5 % paiheneti. Kaore rawa e hoki engari ka piki haere tonu. Ma koutou rawa e kite he tikanga hei whakarite, katahi ano ka hoki. KINGI HORI HOHIPERA. PUKEROA, ROTORUA. Te Whaka-maurutanga o nga huhua mate o te tinana o te Iwi Maori, o te Iwi Pakeha o te motu nei me era atu wahi o te ao, NO te tau 1920. ka whakapuaretia te hohipera kua whaka- turia i runga ake nei. Mai o reira tae mai ki naianei. ka neke atu i te 600 nga tamariki wahine, tane, kua ora i o ratou mate huhua o te tinana. Ko aua tamariki i timata ake i nga mea kohungahunga, taenoa ki nga mea ka 14 tau te pakeke. Te nuinga o aua tamariki he pakeha, ko nga tama- riki Maori kaore i tino tokomaha. Ko te 600 tamariki nei. kua ora i o ratou mate, kua hoki ki o ratou kainga, i runga i te hari, me te koa, tae atu ki o ratou whaea, me o ratou papa kei te hari o ratou ngakau. Nga mate o taua 600 tamariki ko ia enei e whai ake nei: — Ke tuara hake, he waewae hapehape, he kopa, he pararaiha no nga waewae, he pararaiha no nga ringaringa, he kaki pakoki, he kounu no te iwi-o-te-tuara, he parori no te tiki-hope. he parori no te kanohi, parori no te kauae: a ko tetahi mate nui i taua hunga tamariki, he ngehe no te tinana katoa, taenoa ki nga waewae. Ko etahi o te iwi tamariki nei i whanau mate tonu mai, i o ratou whaea; ko etahi no muri i te whanautanga ka heipu ki te aitua, mau tonu iho hei mate mo te tamaiti. HP
![]() |
14 171 |
▲back to top |
Hanuere 1, 1925. TE TOA TAKITINI. 171 tokomaha nga tangata wahine, tane, e noho nei inaianei, i heipu ki aua tu-mate. i te wa e tamariki ana. e kohungahunga ana, mau tonu iho hei mate, hei whakahaua, a taenoatia te koro- heketanga, me te kuiatanga. Kanui nga waewae hapehape. nga kopa, nga ringaringa-meke. nga ringa whati, te kaki parori, te "hope parori, te kaki-tenga, te rae-puku, enei mate kei a taua kei te Maori. Hei iwi nanakia taua te iwi Maori, he whakatoonga, he whakatoitoi ki nga hapa e kitea atu ana i runga i tetahi tangata. Kei te mau mahara tonu i ahau, aku hoa takatapui, i te wa e tamariiki ana, he waewae hape tetahi, he tuara hake tetahi. Na he hanga aroha taua hunga, he rite tonu te mahi a te tamariki ki te whakatoi i o raua wahi hapa. Kowai e pirangi ana kia whakatoia? He tangi to te tamaiti; he wha- kama to te pakeke! Kaore he whaea, he papa ranei, e pai kia whakatoia tana tamaiti, ona tamariki ranei. Otira me pehea te arai atu i te whakatoi a te tamaiti poro-hianga, ina kite atu i nga waewae hapehape me nga tuara hake, me etahi ake ahua mate. He hemonga hoki tera no te tamaiti poro-hianga, e whakatoi i nga mea pera, hei rekareka mana. Nga mate katoa kua takina ake nei. kei te takoto mama noiho, kei te taea te whakatikatika e te Takuta o te hohipera kua whakaaturia i runga ake nei. He tino mama te mahi i nga mate, i te mea e tamariki ana; e paku ana te tamaiti e ngawariwari ana tona tinana, me ona wheua katoa, kaore e mahi nui penei, me to te tinana koeke kua utongatia. E paku ana te tamaiti, ka paku ano hoki te utu mo te hohipera taenoa ki te takuta, ka mama ai hoki te taha ki nga matua. Te Tamaiti, nga tamariki ranei, ina mauria ki te hohipera me matua whangai ki te pa- tara. NGA MAHI MIHARO A TE TAKUTA. He pakeha tera no Kaipara, i hingaia e te rakau. Ka whara tona tuara, ka mauria ia ki Akarana, ka rongoatia tona mate, e tetahi takuta i reira, a ka ora. Ko tona hokinga ki tona kainga, kaore i roa i muri iho, ka pa whakarere mai. tetahi ngoikore-nui ki a ia, ngehe katoa ona waewae, takoto tonu atu ia ki raro, kore rawa i ara mai. Katahi ia ka mauria ano ki Akarana, he roa te wa i reira, ka mauria ia ki Hamutana, he roa ano te wa i reira, katahi ka whakahaua kia mauria ia ki te Puke- roa. Rotorua. Kaore ano kia kitea te putake o te mate o taua tangata, no te taenga mai ki te Pukeroa, ka tirohia e te takuta o konei, he maha ona ra, i rapu ai. i te putake o te mate, o te tangata nei. he mea mahi nui ka kitea. Ko te putake o te mate, kei tona tuara kei te wahi, i whara i te wa i hingaia ai e te rakau. Ko te iwi-o-te-tuara kua pakoki, ko taua wahi i pakoki, kei te kurutengia te mongamonga (spinal cord) kua kati te hua- rahi e puta ai. he whangai i tetahi kaha mo nga mongamonga o nga waewae, ko ia nei i ngehe ai nga waewae o te tangata nei. Ko taua wahi i whara, o te tuara kua mahu ke, i nga rongoa a te Takuta o Akarana. I te mea kei taua wahi te putake o te mate. ka pokaina taua wahi, he mea pawhara, takoto ana ko te iwi- tuaroa anake, ka kitea taua wahi pakoki, ka whakatikaina te noho, ka oti pai rawa, tuitui rawa. He mahinga roa, te mate o taua tangata, inaianei kua ara it kei runga. Ka kotahi tau tuturu e takoto ana i runga i te moenga. Ko te ahua kei tenei
![]() |
15 172 |
▲back to top |
172 TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925. marama ia, ka puta ki waho o te hohipera, ka ora ia i tona mate. He wahine Maori tera, ko tona mate he tenga (goitre) i tona kaki. Ka tata ki te 30 nga tau i tipu ai taua tenga ki tona kaki, ki te korero a te Takuta, ko ia nei tetahi tenga nui, kua kite ia. Kaore i neke atu i te haawhe haora, te pawharatanga a te Takuta i taua tenga kua oti, tuitui rawa te wahi i pokaina. Ko te whakatauki a te Takuta mo taua wahine, e rite ana ki te 20 tau. tona tamarikitanga ake. He tamaiti Maori, he kotiro, no te whanautanga mai ano, ka koeoeo te tipu o taua tamaiti. Ka hanga hoki tona ahua. Ka- tahi ka mauria atu e tona papa ki te hohipera o te Pukeroa, i reira ka tirohia e te Takuta, ka kitea ko tona mate, he kore kaore e whai toto ana. a roto i tona tinana, kua tata te maroke o roto i a ia i te kore toto. Katahi ka papungia mai e te Takuta, he toto no roto i te papa, he mea ngongo mai, ma tona ringa maui, i tata ki te kotahi paina te nui o te toto. Ka mutu katahi ka whakahekea taua toto, ki roto i te tamaiti, i ma roto atu i te ringa maui o te tamaiti. Inaianei kanui te ora o taua tamaiti. He tamaiti tane, he Maori, ko tona mate he waewae hape- hape. I haere mai i te Tairawhiti. I mahia ona hapehape ki te Pukeroa, ora atu, pai atu. hoki atu ana ki tona nei kainga. Aua hapehape i mua ra, kei ro puutu inaianei. He tai-tamariki tera, he awhekaihe, no Nati, he tino tangata ataahua. Ka mutu tonu te wahi nana ia, i whakararuraru ko ona waewae, e rua aua waewae i hape katoa, kua roa a ia e noho ana i roto i te hohipera o te Pukeroa. Kei te mahia ona waewae, e tata ana te oti, o te wahi ki a ia, meake hoki atu ki tona kainga, me te hari ano tona ngakau. He tamaiti wahine, he Wiwi, he tamaiti na tetahi takuta o Heretaunga, he takuta Wiwi. Ko te mate o te tamaiti nei, he ngehe no nga waewae, no te pakunga mai ano i mahi ai te papa ki te rongoa i tona tamaiti, heoi kihai i ora. Kai te 13 nga tau o te tamaiti inaianei. Ka tata te huri o te tau o te taenga mai o taua tamaiti, ki te hohi- pera o te Pukeroa. Aua waewae ngehe i mua. kua kaha inaia- nei, meake hoki taua tamaiti ki tona kainga. Tera atu te tini o nga mate kua ora, hei roto i nga nupepa pakeha o te motu e takoto ana nga ripoata o aua mate. Katahi nei ahau ka kite marama, ko te mate puku e kiia nei, he (appendicitis) he mate pai noaiho, ma te Takuta o te Puke- roa e poka, kaore e roa kua ora. TAKUTA AROHA KI TE MAORI. Tokotoru nga takuta o te hohipera o te Pukeroa. ko Takuta Warihi te upoko (Dr. W. S. Wallis). He tino tangata pai. Ko ia tetahi o nga tino takuta o Niu Tireni, i whakawhiwhia ki te turanga. Kanara i te pakanga ka taha ake nei. Ko ia tetahi o nga takuta o te motu, e tautoko ana i te mana-whakaora o te enei mea, ko nga mea kaore ahau i kite, na te takuta i homai he maramatanga ki ahau. Whakatane, 17th Tihema, 1924. —E. M. Eruini.
![]() |
16 173 |
▲back to top |
Ki te Iwi Maori— Tena koutou katoa. He mihi atu tenei naku na te kai-perehi i ta koutou pepa i Te Toa Taki- tini, mo te nui o ta koutou manaaki i taku whare-perehi i enei tau ka huri nei. Kia ora tonu koutou. Mere Kirihimete, Hapi Nu Ia ki a koutou katoa. Heoi ano. Na E. S. CLIFF Cliff Press, Hastings.
![]() |
17 s53 |
▲back to top |
HE TAPIRI KI "TE TOA TAKITINI. " 36. —ME WAIATA MO TE RAKAHURUMAI. Na Riria Turiwhewhe (Ngati-Porou). Ko Te Rakahurumai he rangatira no Te Aitanga-a-mate, no Te Aowera, no era atu hapu o Ngati-Porou. He maha nga waiata mona i titoa e Riria Turiwhewhe. Ko tenei tetahi. Ko te take o tenei waiata koia tenei. Ko Te Titaha te wahine matua a Te Rakahurumai, no muri ka moe i a Turiwhewhe. Ka whanau ta Te Titaha ko Tuterangiwhaitiri; kaore ano i whai tamariki a Turiwhewhe i tena wa. Katahi ka whakatika atu he wahine ke, a Te Hunawerawera, ki te tane ra, ka kaha- kina ki Taitai. Ka titoa atu te waiata nei e Turiwhewhe i Paoteki, kei Aorangi, kei Rereata; ko te Hemo-o-Tawake te ingoa o te whare. I waiatatia tenei waiata e Heni Turei, a Te Matenga Kahu. e Hare Maruata i Whareponga i te 19 o Maehe, 1923. Ka mea e te muri, ka tu mai te takahi, No roto i ahau te koroukore. E mahara iho ana, he waka ka urutomo. He waka he ika rere ki Hikurangi1 ra ia; He tane i parea te Tipi-a-Taikehu, 2 I tapaea hoki te Tone-o-Houku. 3 Kaore mai i nehera te mea hai maunga. He oti nei te wahine i koi ki Wharekia. 4 i tope ki Aorangi; 5 Ko te rara i tae atu ki Taitai-e-rangi, 6 Hai whiu i ahau nga ngaru whakapuke Tawakawaka o raro po; Whakatakataka ana mai kai roto riro. I pungaia te tangata ki te wai o te ra, I pungaia te tangata ki te one i Takawhiti, 7 He tutakitaki nei te kekekeno, i. A ha ha! Kei te wetewete ra te kekekeno i ona kakahu, Ka oti ka kawe ki a Tauramatua8 e
![]() |
18 s54 |
▲back to top |
54 TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925. Kaore te raro nei te pehi whakarunga. Torona e au te tau o Tireni; E mahara iho ana he puna-tau-tokorua, 1 Ko Taputeururoa, ko Ripiroaiti. Ka whanawhana2 ko au, ko Te Rangipouri, Ka tanga mai he wahine tuatahi3 tonu atu. Whakatiakina ra e nga iwi nunui Ka marama4 te ata, ka huri mai taku aro. Naku i tu atu, kia urutomokia Te whare o Ruarangi, kia whakapakia5 ki te kiri Maori. Ka takohua mai te tara ki Puhau66 e Te ripa tau-arai ki te makau i te ao, i. HE WHAKAMARAMA: Mutu kau ano te waiata, ka huakina atu e te taua kimi i a Riporaiti; katahi ka oma nga turehu, ka mahue iho te wahine e kimihia nei; ka riro mai ano i tona tane tuatahi. 1Puna-tau-tokorua. —He punarua. 2Whanawhana. —Ka koa. 3Tuatahi. -—He wahine tuatahi na te turehu o roto o te iwi Maori. 4Ka marama te ata. —He tikanga na te turehu; ka marama haere mai te ata, ka hoki ratau ki o ratau kainga i roto i nga kohu, e iri nei i nga maunga. 5Whakapakia. -—Mo te piringa o tona kiri ki te kiri Maori. 6Puhau, —Kei te ngaro tenei. 39. —HE TANGI MO TE HOUHOU. Na Te Ngo (Rarawa). (Na Ngakuru Pene Haare i tohutohu. ) Ko tenei waiata he waiata mo Te Houhou, he rangatira no roto i tenei hapu i a Ngati-Wairoa, o Te Aupouri, Ka korero raua ko Poroa, he rangatira tera no Te Rarawa, me ko wai o raua te mea toa. Ka whakaae a Poroa, ka kiia me whawhai o raua hapu ki te one o Muriwhenua. Ka whakaritea te ra e tutaki ai raua. Ka haere atu a Poroa kia tutaki raua ki Wharo; ka haere mai a Te Houhou i Muriwhenua. Ka ahu a Te Houhou ki a Te Ngo, he tohunga; ko tona kainga i te Houhora. Ka tae atu kite tohunga ra ka patai atu, ko wai o raua ko Poroa e ora. Ka meatia e te tohunga ra nga rakau e rua, ka tapaina ko Te Houhou tetahi, ko Poroa tetahi. Ka karakiatia, a ka whiua nga rakau ki runga: no te takanga iho ki te
![]() |
19 s55 |
▲back to top |
Hanuere 1. 1925. TE TOA TAKITINI. 55 whenua, ka kitea ko Poroa i runga, ka ki atu te tohunga. " Ko koe ka mate i a Poroa apopo. " Ka whakatauki atu e Te Houhou " E kite koe apopo e toia ana e ahau a Poroa i runga i te takapau koripo. " Ka kitea atu e haere ana mai te ope a Poroa, he tini te ope, ka whakatauki a Te Houhou "E pai ana. Tukua mai ki roto ki nga turi o te uru o Moeana. " Ka pipiri i tenei wahi, ka riri, ka whati a Ngati- waiora. Ka hinga a Te Houhou. Ko te ingoa o tenei parekura ko te One-i-haea, mo te haenga a Poroa i te rohe hei mutunga mai mo te riri, kia ora ai he toenga mo te iwi o Te Houhou. Ko te waiata nei na te tohunga ra na Te Ngo i tito. Ko nga kupu na Ngakuru Pene Haare i korero, a na Te Raumoa i tuhi. Ko nga whakamarama na Apirana Ngata i tuhituhi. Ko te whakapapa tenei o Te Houhou. Tuwhenuaroa Tumutumu — Ra wheao I Tauwhenua Puaiti I Takanga roa / = Te Hau m Mawete Takakuru = Whakarongouru m* Rua Rikihana Erana Wiremu Rikihana I Ngakuru Pene Haare (Te kai-korero) Tirohia p. 6, Tapiri o Hepetema. 1924. — Paparewa Poutu MOEANA / = Tutenganahau m TE HOUHOU m Kahukore f = Waiata m TAOHO m
![]() |
20 s56 |
▲back to top |
TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925 o te whakapapa tenei o Poroa. Whaiputuputu Tokatu I Waiora I Moetonga Puaiti I Taironui-a-Papango Hinerakei f = Taihaukapa m Tumamao m = Te Hei / i—————————————i———————————————|——————————————I rowiwi Urukino Koangi Te Pararaha Te Marino Kukupa Te Pa = Ngamotu / (p. 6, Tapiri o Hepetema I 924) i—=——————————I———!———————————I Poroa Te Marino / Te Ruakuru I, ——————' I————————————, Rihi —Te Morenga Te Puhipi Patana iitikakau Timoti Rapihana —Te Koiuru = Papahia m Riapo Herepete Wiremu Tana Hone Tana Papahia Toea mai ra te ata i Houhora!1 Na tama, na Rua, 2 nana i korero Takapau-o-Tu, 3 turanga maomao. 4 Kei hea ko te toa i rangona ake nei? Tena ka riro i te riri kaihoro, Te riri a Poroa, 5 i ki ai te rangi. Ka kite atu ano he kara topuni, 6 Te hiki te waewae, te hoki whakamuri. Hoatu, kia kawea nga pito kauika I Ngati-Waiora. 7 Whakarongo te taringa. Korero he noa, e Hou, 8 na Moe: 9 Hoki para kore ana, e! Tu ake to uru nga tai e mimihi, Nga wai marama i runga o Honuhonu; 10 Kia hurihurihia, kia matakitakina, Kia tangi te ngongoro11 ki tua te pinaki; 12 He paenga kaweau, 13 e!
![]() |
21 s57 |
▲back to top |
Hanuere 1. 1925. TE TOA TAKITINI. 57 HE WHAKAMARAMA: 1Houhora. ——He kainga kei waenganui o Mangonui o Muriwhenua. 2Rua; Ruanui. —He tipuna; no roto i tona tatai a Te Houhou. 3Takapau-o-Tu. —He tatai no mua mai ra ano. 4Turanga maomao. —He takitahi, he whaiti. 5Poroa. —He rangatira no Te Rarawa; nona tetahi o nga whakapapa kua tuhia ki runga ake nei. 6Kara topuni. ——He kohatu pakeke. Kihei i wehi mai. 7Ngati-Waiora. —Ko te Hapu o Te Houhou. 8Hou. —Te Hou. 9Moe. —Ko Moeana—ko te whaea o Te Houhou. 10Honuhonu. ——He kainga i te one i raro atu o Ahipara. 11Ngongoro. —He kata. 12Pinaki. —He otaota taha moana—penei i te pingao. 13Kaweau. ——He ngarara tahekeheke, he tuatara; he kupu whakarite mo Te Houhou, mo nga moko o tona kanohi me tona tinana. 40. —HE TANGI. Na Hinekaukia (Ngati-Porou). Ko Hinekaukia te tipuna o Rapata Wahawaha. Te Haku = Te Kauwhiwhiri 1 Whakahana ! Hinekaukia Hipora Koroua , ————————————1————————————., Rapata Wahawaha Ritihia Te Riunui ! Tamati Tautuhi Tuhaka Tautuhi Ko tenei waiata he tangi na Hinekaukia mo tona tamaiti i wera i te ahi ki Kereruhuahua, kei te takiwa o Waipaoa, kei roto o Turanga. 1. E hika ma e! i hoki mai au i Kereruhuahua. 1 Noho tupuhi ana ko au anake i te tamaiti mate. Me te tai hokohoko ki te awa i Tirau, 2 e i: Tangi whakaroro ana ki te Houhangapa. 3 2. Tera ia taku mea kei te tau o te marino, e. Kei ona whakawiringa i roto i te Apiti; 4 E taututetute ana, kia puta ia ki waho ra e i, Ki te kai5 tiotio i tiria ki te Mapou, 6
![]() |
22 s58 |
▲back to top |
58 TE TOA TAKITINI. Hanuere 1, 1925. 3. Tera te Rerenga7 whakatarawai ana, e i, Whakaangi mai ra, e tama, me he manu. Mairatia8 iho te waha9 kai rongorongo e Hei whakaoho po i ahau ki te whare ra. HE WHAKAMARAMA: 1Kereruhuahua. ——Kei te takiwa o Waipaoa, kei roto o Turanga. Kei reira te Whakaumu-a-Roro, i waiho ai hei rohe whenua i waenganui i a Ngati-Porou me nga iwi o Turanga. 2Tirau. ——He awa waka kei Tuparoa. 3Te Houhangapa. ——Kei te ngaro tenei. 4Te Apiti. ——Mo te wahi whaiti e whakaputa ai i te wahi ngaru. 5Kai tiotio. ——Mo te Kina. 6Mapou. ——He rakau. 7Te Rerenga. —He whetu. Ko Te Rerenga wairua ranei. 8Mairatia iho. ——Whakarongohia iho 9Waha kai rongorongo. —Te waha korero, waiata. Kei te matenga o ta raua tamaiti, he wera i te ahi ki te marae o Kapohanga i Hiruharama, Waiapu, ka whakawhiti- whitia te waiata nei e Henara Teowai raua ko te wahine ko Te Kurumate. Na raua i waiata ki roto i te mihini hopu korero i Whareponga, i te 19 o Maehe, 1923; ana kei te Dominion Mu- seum i Poneke e takoto ana. He mokopuna a Henare na Riti- hia Te Riunui.