![]() |
He Kupu Whakamarama 1898: Number 12. 01 February 1899 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
![]() |
2 2 |
▲back to top |
HE KUPU WHAKAMARAMA. Nama 12.NELSON, PEPUERE, 1899. EDITOR-REV. F. A. BENNETT. TE KOTAHITANGA O NGA TANGATA KARETI (Na Reweti Kohere.) I tera tuhinga o Te Pipi-wharauroa i puta etahi Kapu ruarua nei mo te hui a nga tan- gata kareti i tu ki Whakatu. Ko te roanga tenei o nga korero. He tangata ano kei te ao nei e mea ana e kore ratau e whaka- pono i temea kahore rawa e matatau atu i o ratou hinengaro te tikanga o tenei mea o te whakapono. Tera ano hoki etahi tangata Maori, rangatira Maori, e whaka- hawea ana ki te Whakapono. Ewareware- ana i a ratou te kupu a Horomona, " Ko te wehi kia Ihowa te timatanga o te matau- ranga." Mo konei ta matou mihi mo nga tangata kareti e hapai nei i te whakapono, Mehemea ko etahi tangata, i te nuinga o to ratou matauranga, o ratou rawa ranei, ka wareware ratou ki te wehi kia Ihowa. Ko te toru ano tenei o nga tau o te tu- ranga o te "Kotahitanga o nga Tangata Kareti Karaitiana o te Ao katoa." (The World Student Christian Federation), otira hira ake i te 85,000 nga tangata kua uru ki taua kotahitanga. Ehara hoki itemea heoi ano nga tangata kareti whakapono i te ao nei—nui noa atu. Ko te timatanga mai o tenei ope i Amerika, whakawhiti mai ki Ingarangi, ki Uropi, a inaianei kei nga wahi kotoa o te ao. Kua uru nga tamariki o Inia, o Haina, o Tiapani, o nga iwi Pangopango o Awherika, o te iwi kiri-wherowhero o Amerika, a no tera tau ka aru nga tamariki pakeke o Te Aute. Ko te Tumuaki o tenei Kotahitanga, he tangata no Sweden-he wahi no Uropi—ko te Tumuaki tuarua he Tiapani, ko te hekeretari he Marikena, ko te kai-tiaki moni he Airihi. Kotahi tekau- matahi nga wehenga inaianei o tenei Kota- hitanga : i te huinga.o enei wehenga tekau- matahika tu nei ko te Kotahitanga o te ao katoa. Ko tetahi o aua wehenga kei Niu Tireni, hui atu ki Ahitereria I tera tau kotahi ano te hui a tenei wehenga, i tu ki Poihakena (Sydney), ko Hamiora Hei raua ko Reweti Kohere nga tamariki Maori i tae. I tenei tau i wehewehe nga hui—kotahi i tu ki Mornington, e tata ana ki Merepana, ko te tuarua i tu ki Whakatu. Tokowhitu nga tamariki Maori i te hui ki Whakatu. No te Hatarei, Hanuere 14, ka timata te hui—te mahi tuatahi he pohiri na tangata whenua. Na to Pihopa me te mea (mayor) o Nelson te kupu i pohiri. I te Ratapu kahore he mahi engari na te manuhiri etahi o nga kauwhau i nga karakia. Toko- toru o nga tamariki Maori i kauwhau. I te Mane ka timata ano nga mahi a te hui. Te mahi o te haora tuatahi he whiriwhiri i nga tikanga mo te tuku i te Rongopai a Te Karaiti ki te ao katoa to te haora tuarua he hurihuri i nga tikanga e kaha ai te whakapono o nga kareti; to te haora tuatoru he ako i nga Karaipiture ara i nga Kupu Whakarite a Te Karaiti. Te kaiwhakataki o nga Karaipiture, ko te tumuaki, ko Wil- liam H. Sallmon. M.A. (Yale). Whaka- miharo atu te tangata ki te tino pai o nga whakaata a taua tangata. He maha nga tangata kahore nei i ahuareka nga Karai- piture ki te ngakau i nga wa o mua, otira inaianei i te rongonga ia Hamana, hihiko ana te ngakau " Whakatakina nga tikanga o nga Karaipiture . . . ko enei .hei kai whakaatu moku," Hoani v. 39. Kahore he mahi muri iho i te tina a tae noa atu ki te 8 karaka, heoi ano nga mahi he takare, he ngahau, ara he pikiniki, he haere paihi- kara, he waiata me era atu mahi I wha- kaarohia te oranga mo te tinana, me te wairua. I te ahiahi ka tu he karakia" nui ki tetahi o nga whare karakia, nui o Wha- kata. Ko tenei huinga no nga tangata katoa. E ki ana te whare i te tangata i a po i a po. I penei te. mahi o ia ia o ia ra a pau n9a te wiki. I tu ano tetahi komiti hei whiriwhiri i nga tikanga e pa ana ki te Hahi Maori. I tetahi po i waiatatia e nga Maori, me nga Pakeha hoki e matatau ana ki te reo Maori, te himene reka nei a "Kawari." I te po whakamutunga i tu te hui poroporoaki ki te whare tiata nui e Ahakoa te hui o taua whare kore rawa nga tangata i emi ki roto. Ko tenei te huinga tino pai atu. He tokomaha nga tangata i tu ki te whakaatu i nga painga o taua hui i pa mai ki o ratou ngakau. Tino nui atu te manaki a nga tangata o Whakatu ki ta ratou manuhiri. Te nuinga
![]() |
3 3 |
▲back to top |
HE KUPU WHAKAMARAMA. o te manuhiri i noho ki roto i o ratou whare a mutu noa te hui. Te ki a te nuinga o te tangata kahore rawa he hui i rite ki tenei te pai—te pai mo nga tinana, i nga mahi takaro, te pai, mo nga hinengaro, i nga mahi ma te mahunga, te tino pai mo nga wairua, i te ohonga o te ngakau ki te whaka- pono. I te Mane 23 o nga ra ka pakaru te hui, hoki ana i a tangata i a tangata ki tona kainga. I tauhou i te tutakitanga, otira i te wehenga, he taina, he tuakana. Ko nga tinana kua wehewehe inaianei, otira ko nga ngakau kei te pipiri tonu kei te honoa e te aroha o Te Karaiti. E te iwi tatou ka aru i enei tangata kareti, a " ka mea i a Ihu hei Kingi." No te tahi o nga ra o Pepuere nei i tamata at te kara o Te Aute. Ko nga kaiwhakaako ko J. Thornton Esq, H. Baker, Ware P. Waitai, Weihana Teramea. E 61 nga tamariki kei te kara inaianei. No Ngati- porou e 27 ; no Ngatikahuhunu, mai i Tur- anga ki Wairarapa e 8 ; no Ngatiraukawa e 6 ; no Ngapuhi e 3 ; DO Whanganui e 8 ; no Ngatitoa e 2 ; no Ngatitahu e 2 : no Ngatimaniapoto 1; no te whanau-a-Apanui 1 ; no te Pakeha e 8. Engari ko etahi o enei tamariki e takirua ana o ratou iwi. Tekaumarua nga tamariki kei te haere mai. Ahakoa he tino Maori tenei iwi a Ngatiporou, tino kaha atu ratou ki te tuku i a ratou tamariki kua tino puta to ratou matauranga inaianei. E ra ata iwi kaati te mangere ki te tono i a koutou tamariki ki te kura. I nga ra onamata te painga o te Maori- tangata ; kua matotoru taua ki te Pakeha- tanga i enei ra, kaati kei te matauranga tonu te tika. Kia tatanga mai! Ko nga tamariki Maori tenei kua whiwhi ki te moni a Te Makarini £15 i te tau kotahi mo nga tau e rau ; ko Earnest Hapata, Te Aute, no Ngaitahu ; Hori Kerei, Te Aute, no Te Whanau-a-Apanui; ko Te Mauri Mauheni, Rangitukia, no Ngatiporou ; ko Eruera Uruamo, Kaipara, no Ngatiwhatua. Ko te.toru tenei o nga tau i riro tonu ai tenei moni i nga tamariki o Rangitukia, wahi o Waiapu. .Taihoa ra e whakaatu ai au i nga moni, me nga mahi e tae ai nga tamariki. Maori ki te tino kara ara kite University. I te 22 o. nga .ra o. Pepuere nei ka tu te hui a te komiti o Te Kotahitanga o nga Tamariki o Te Aute, i whakaritea i te hui i Taumata-o-Mihi ne titiro i tetahi tangata hei whakahaere i nga tikanga o to ratou Kotahitanga i nga takiwa Maori, ara hei Hekeretari haereere (Travelling Secretary). I whakataua e taua komiti ko Apirana Tur- upa Ngata M.A., L.L.B , Roia i Akarana mo taua turanga. Kua whakaae noa atu a Apirana kia tu ia mehemea ki te pai te komiti. Kua riro te tono o te komiti ki a Apirana. Hei te timataranga o tana mahi e rawaka ake ai nga korero mona me nga tikanga o tana mahi. Ehara i te mea e whakarerea ana e Apirana tona mahi roia. Tetahi ona whakaaro ki taku rongo kia tu ia hei mema mo te Paremete a ona ra. Kaore ano kia tuturu te wahi hei turanga mo te hui tuawha o to matou Kotahitanga. E tumanako ana etahi kia tu ki Rotorua. En- gari ma Te Arawa rano hoki te tono e ahei ai te haere ki reira. Ko Ngatiporou kei te tohe kia tu ki te Kawa Kawa. E. kore e hapa te riro i a ratou mehemea ki te kore era atu iwi e manako mai. Ma Ngatiporou nga mahi katoa e manaki! Ta te iwi nunui pai! Ta te tawa-mapua hanga ! REWETI T. KOHERE. (Ki nga kura o Tipene, o Waere-nga- Hika, o Hukarere, Otaki, o Raukahikatea me era kura ranei, tukuna mai nga korero o a koutou na kura ahakoa ruarua, hei whakawahanga ake maku parirau ririki nei Te Pipiwharauroa.) ETAHI TAMARIKI MAORI. Ko ta matou wawata, a ko ta matou inoi hoki tenei ki te Atua, kia whakaarahia ake e ia etahi tamariki Maori hei toa, hei kai arahi, hei kai whakaora i te iwi Maori, e kiia nei e etahi tangata meake ngaro i te mata o te whenua. He nui nga tamariki Maori o Te Aute, o Tipene, o Hukarere, me era atu kura o taua o te Maori e kore ana e tutuki pai o ratou mataurangi. He mei tenei e korerotia ana e te Pakeha e te Maori. E kore matou e tawai e whakawa ranei i era tamariki. Eo wai ka mohio atu ki o ratou mate, ngoikoretanga ranei, i romia kinotia ai ratou e nga whakawainga o te ao. Engari ko ta matou, he whakahauora i o ratou ngakau, he mea atu ki a ratou. " Enga teina e nga tuakana, maranga, ' whakatangata, kia kaha,' whakawhirinaki atu ki te Kaha o te Atua." Otira tera ano etahi tamariki Maori kua piki haere nga mahi, me te matauranga a
![]() |
4 4 |
▲back to top |
HE KUPU WHAKAMARAMA. e tino hari ana o matou ngakau mo tenei. Ko etahi o enei tamariki kua puta ano to ratou Whakapono, kua kitea e ratou te peara utu nui, me te timatanga o te matau- ranga pono, ara te wehi ki a Ihowa Kua rongo katoa te tangata kia Apirana Ngata. I tona haerenga ki te kareti nui whiwhi ana ia ki enei tohu—ite B.A.; M.A.; me te L.L.B.; a inaianei kua tu ia hea tino roia. Ko Ngatiporou tona iwi. Eo Hami- ora Hei raua ko Reweti Kohere kua tata ano hoki te whiwhi ki te tohu B.A. Kua puta a Tutere Wirepa raua ko Pita Paka i te whakamatautauranga e ahei ai raua te uru ki te kura takuta i Otepoti (Dunedin). Ko ta raua whakaaro ina waimarie mai, kia tu raua hei takuta mo te Maori. Tokorua nga tamariki o Te Aute kei roto i tetahi whare rongoa (Chemist) i Whanganui e akoana, ko Teneti Tomoana raua ko Gregor McGregor. Ko Riwai Hiwinui o Ngati- porou kei te kara a te Pihopa o Whakatu e ako ana hei minita. Ko ia mo te turanga o Perere Peneti, etita o Te Pipiwharauroa, hoa awhina o te minita o tetahi o nga whare karakia nunui o Whakatu, minita hoki o nga Maori o te Pihopatanga o Whakatu. Ko Aperahama Tamihere, ko Timutimu Tapeta, ko Hakaraia Pahewa, ko Hemi Huata, ko Katene Manahi, he tama- riki no Te Aute, kua whakapangia hei minita inaianei. Ko Karaitiana Ratapu kua mate. Ko Taimona Hapimana, me Hare M. Ruarangi i Tipene e kura ana, a kua minita inaianei. Ko Te Tuhi, ko Piripi Rakena, me Hauraki Paora o Three Kings (Weteriana) kua minita. Eo Henare Kohere kei Whakapuaka, kei te Kainga o Hemi Matenga e ako ana ki te mahi paamu. Ko Horomona Koko he hoa i a no tetahi Pakeha mahi toa kei Hehitingi. Eo Ware Waitai raua ko Weihana Teramia nga kai- whakaako Maori o Te Aute i tenei tau. He wawata ano tenei na o matou ngakau kia whakaturia he Maori ano hei kai-whakaako mo etahi o nga kura Maori Ko Rihi Poata raua ko Tirita Ratema etahi tamariki wahine kei te whakaako kura. He Toko- maha ano kei nga .mahi tari, ko etahi he hawhekaihe Pakeha rawa, ko W Prentice, Nepia ; Tirongo Paora, Hauraki; Huia, Akarana Hori, Emera, Akarana ; John Thomson, Akarana; Ko Tamehana Peta, Hehitingi; me Hori Hotene, Whakataane, he parakimete. Eo J. Papakakura, me J. Cassidy, kei te whare whakarewa rino i Onehunga ; ko Ben Marshall, me W. Mor- gan he kamura. ko Alfred Butt, he tangata perehi no tetahi o nga nupepa o Akarana ; i ko. Hemi Thorpe, he kai-ruri whenua. Tokotoru nga tamariki Maori wahine kei te mahi i roto i nga hohipera. Ko te tamaiti a Renata Tangata, o Ngapuhi kua tino mohio rawa. Kei te hohipera nui tonu ia o Akarana. Tokorua nga mea kei te hohipera nui o Nepia. He tino mahi pai tenei hei ako ma nga tamariki wahine Maori, ara te ako ki nga tikanga o te tiakituroro. He nui nga tangata Maori e mate ana, ehara i te mea na te kore rongoa, engari na te kuare o nga kai-tiaki. Ko Tamati Poutawera ano tetahi tamaiti Maori i puta pai tona matauranga. He maha nga tau i noho ai ia ki te Tari Kooti Whenua Maori i Poneke. Ko ia te kai-whakamaori i etahi turanga o te Kooti Whenua Maori. Ko Ngapuhi tona iwi. He tangata kaingakau ia na nga Pakeha o Poneke. I tino mamae o matou ngakau i tona matenga i te tau 1897. Ko te tikanga o ta matou whakaatu i nga mahi a enei tamariki, ehara itemea hei whakapehapeha, hei whakariterite ranei i tetahi kura, ki tetahi kura, kahore, engari he whakaatu ki te Maori kia kaha te tuku i a ratou tamariki ki te kura. Eora ai tatou te Maori, ma te kura ma te Whakapono. Ehara hoki itemea he whakahawea tenei ki era atu tamariki kahore nei o ratou ingoa i whakahuatia. He tokomaha nga tamariki Maori, kei te whakatipu kararehe, kei te mahi paamu, kei te mahi hoki i era atu mahi pai, hei oranga mo te tinana. Kahore matou i te mohio ki o ratou ingoa katoa. Heoi ra e te iwi whakaarohia enei tamariki, I me to ratou kaha ka kaha hoki te tono i a kou- tou tamariki ki te kura, Kia pau te uaua ki te kimi oranga mo ratou, He kupu whakamu- tunga pea ma matou ki o matou hoa kua tuhia nei nga ingoa, me kupu Karaipiture : " A, nga mea katoa e mea ai koutou mahia ngakautia hei mea ki te Ariki, a ehara i te mea ki nga tangata." E te iwi, e te rahi, e te iti, kua rongo nei koutou ki te mohio- tanga o enei tamariki, kaua o koutou ngakau e pouri, e tamate, i te mea e kore pea koutou e whiwhi ki enei matauranga o te Pakeha, kua whiwhi nei enei tamariki. Tera ano te tino matauranga e riro mai i nga tangata katoa, ahakoa ko wai te tangata. Tenei matauranga, ko te matauranga i kiia ra e te Karaiti ko te oranga tonutanga. " A ko te oranga tonutanga tenei, kia matau ratou ki a koe . . . .kia Ihu Karaiti ano hoki . . . ." Hoani 17.8. Ko tenei matauranga ehara ma te matauranga o tenei ao e riro mai ai i te tangata, engari ma te ngakau mahaki. " I taua wa ka oho a Ihu, ka mea, He whakawhetai atu taku ki
![]() |
5 5 |
▲back to top |
HE KUPU WHAKAMARAMA. a koe, e Pa, e te Ariki o te rangi o te whenua, no te mea kua huna e koe enei mea i te hunga matau, i te hunga mahara, a hurahia atu ana ki nga kohungahunga." "E te tangata he pai ano te matauranga, nga rawa o tena ao, otira mehemea kahore te matauranga ki te Atua, he horihori kau enei mea katoa. ' He aha hoki te pai ki te tangata, ki te riro i a ia te ao katoa, a ka kore he ora mona ?" Kore, kore rawa atu he painga. (Na Reweti T. Kohere i tuku mai.) TE NGAHAU A NGA MAORI O MOTUEKA. I te 3 o nga ra o Pepuere ka tu te ngahau a nga Maori o Motueka. Nga mahi o taua ngahau he hokohoko taonga Maori, taonga Pakeha, he whaikorero, he whakamatakitaki whakaahua he himene Maori, he waiata Pakeha. Ko nga moni i puta mai i tana mahi i riro hei awhina i nga mahi a Te Ariki mo te Hahi. Maori, hei whangai i tatatou "Manu." I tino whakamoemiti, nga Maori o Motueka, mo te taenga atu o Miss Keith, o Miss Williams, me nga tama- ki o te Aute ite mutunga o ta ratou hui iri Whakatu) kite awhina i ta ratou mahi. Eo nga taonga he mea whakamiri ki runga ite rakau mete utu ano o tena mea o tena mea. Ko nga whakaahua me te whaikorero na Peneti mo nga waka me nga whakairo Maori. Ko nga waiata, me nga himene, na nga tamariki o Te Aute i tautoko. Ko nga moni i puta mai i tana po £12 6s. Ahakoa iti taua mahi tino manaakitia ana e Te Atua. Waihoki e te iwi kia maia kite kimi tikanga e puta ai te iwi Maori kite marama- tanga e whakakororiatia ai hoki to tatou Ariki e katoa. Te Aute, Napier, 11 Maehe, 1899, Ki a Ngapuhi, ki nga Iwi Maori katoa o te Pihopatanga o Akarana, E hoa ma, I taku kitenga i te panuitanga o nga moni tahua whangai mo o koutou Minita, puta ana toku aroha i te iti o aua moni. Me te mea nei ko nga moni tonu o te tima- tanga mai ra ano i te oranga o o tatou kaumatau nana nei i hua tenei mahi, kaore ano ma tenei reanga tangata. I tera takiwa e rahi ake ana nga itareti mo te moni, £10 i te tau mo te £100, me te matarahi ake te I putanga nui. Ko tenei, kua heke haere te itareti ki te £4 10s, i te tau mo te £100 o nga moni tahua ; ko te aha ianei e ora ? Kati, he wero tenei naku i a koutou kia tahuri ki te kohi moni hei tahua apiti i nga moni o o koutou Pariha, mo etahi mahi hoki a te Hahi. Kia takoto i a koutou te £2000 ka hoata ai e au kia £1000 hei apiti. Ehari i te mea e ora rawa nga mahi i enei moni, he aha koa, hei timatanga, ka waiho ai hei mahi ano ma tatou. E hoa ma, ka tata te pau nga whenua o te motu nei te hoko e koutou ki te moni hei kai ma koutou; kaore ano he tikanga moni mo nga mahi a te Kaihanga i te tangata, i te whenua. Na to koutou hoa aroha, na TE WIREMU, ATIRIKONA: Gisborne, Pepuere 24, 1899. Ki te Etita. E hoa, tenei tetahi maka hei whakaaro- hanga ma koutou ko nga kaikorero o tena nupepa. Ata whiriwhiria, a e kore pia e ngaro ia koutou tona whakamaramatanga. Koia tenei:—I nga ra o mua whakawha- nau mai ana tetahi wahine i tana tamaiti ki enei whenua a tatou nei, Awhinatia i tona itinga, whakangotea ana a arohaina nuitia ana e - ia, tena no te tipunga o nga niho o tana tamaiti ka tahuri ia ki te ngau i te u o tonga whaea nana nei ia i whakatipu. Kowai te whaea, kowai te whaea, kowai te tamaiti whakaaro kore nei? H. PEKA. PITO PITO KORERO. Kua rongo matou i nga kupa whakamihi mo ta tatou mokai, mo Te Pipiwharauroa. Kei te tioro tonu tana tangi, ahakoa e whakatata ana tenei ki te hotoke. Ho ta matou tino hiahia ia ko ona parirau kia tipu i runga i te hua o te kakano, ara i. te nga- wari mai o te ngakau o te tangata ki te tuku mai i o ratou aroha. Te £12 6s Od te hua o te ahuareka a nga tangata o Motueka. E £6 no nga taonga o te Rakau Kirihimete, ko te toenga no te whaikorero a Perere Peneti mo nga mahi whakairo o te Maori, no nga waiata hoki a nga tamariki o Te Aute. Nga tino kai whakahaere o tenei mahi ko Karani Wi Katene raua ko Pare Paaka. E toru pau- na ta ratou moni kua homai hei oranga mo Te Pipiwharauroa. He mea pai tenei hei tauira ma era atu o matou hoa.
![]() |
6 6 |
▲back to top |
HE KUPU WHAKAMARAMA. I tu ano tetahi Rakau Kirihimete ki Wai- kawa, Picton, ko tetahi, ki Wairau. I rongo matou kua hoki mai a Rawi raua ko tona hoa ki Niu Tireni. I haere raua ki Ingaranga, ki Ahitereria, ki te whaikorero haere i nga mahi a te Maori. E kiia ana he tangata pai ia ki te reo Ingirihi. Mehemea e hiahia ana era atu oatatou pepa ki te kape i etahi korero o Te Pipiwha- rauroa, ara a Te Tiupiri, a Te Puke ki Hikurangi, a Te Paki o Matariki, me era atu pepa ranei, he tono tenei na matou kia penei tia te whakaatu. " He mea kape mai i Te Pipiwharauroa." He tono tenei na matou ki te Iwi Maori katoa, ki nga kaumatua ki nga pukorero, ki a tukua mai hei mauranga ma Te Wharau- roa, nga whakatauki a taua a te Maori, me ona tikanga ano hoki. Ma tenei tikanga kai noho nga whakatauki i roto i te puka- puka, hei ako ma matou ma nga tamarika. I roa ai te putanga o tenei kape ote Manu nei, he ngaronga atu note Etita ki ana mahi kauwhau haere i te Rongo Pai ki nga takiwa o Whangarae Te Hoiere, Wairau, Waikawa, Kaikoura. Kanui te koa o nga kai-whakahaere o te pepa nei mo te urunga mai o Reweti Kohere hei Etita tuarua mo ta tatou pepa. Kei Turanga ia e noho ana inaianei kei te Ruaka- hikatea. He nui nga. tono kua tukuna mai kia whakanuia ta tatou pepa. E hoa ma e kore e taea, engari mehemea ka nui ake nga kakano hei oranga katahi pea ka taea. Mehemea i rite katoa nga kainga ki Motueka te awhina, kua nui noa atu. Wairau. He panui tenei, na nga tangata o Wairau kia mohiotia ai e nga tangata e haereere atu ana e noho ana ranei i Wairau kua puta te kupu a te Komiti o Wairau kia noho to ratou kainga i raro i nga ture i hanga ai e te Komiti. Ko tetahi o nga ture e penei ana, "Ko te waipiro kia kaua e tae atu ki roto ki te rohe i whakaritea ai e te Komiti." Tera ano nga whiu kua whakari- tea mo ia hara, mo ia hara. I runga i te whakaaro nui o nga tangata o Wairau ki a ratou tamariki, kimihia ana he tikanga e kitea ai tetahi Hamonia (Har- monium) hei ako i nga tamariki ki te waiata Hei te 3 o nga ra o Aperira ka tu ta ratou mahi ki Blenheim, ara nga mahi ngakau a te Maori hui atu ki nga taonga Maori i hanga ai e nga wahine hei hokohoko. Ko nga moni e puta ana ko tetahi wahi hei hoko i taua taonga, ko tetahi wahi hei awhina i nga. mahi e kimihia nei hei painga mo te iwi. NGA KAKANO MA TA TATOU MANU. £ s. d. Hana Paaka, Motueka ... ...O 5 O Hare Paaka ,, ... ...O 5 O Wi Katene ... ...O 5 O Kohikohi a nga tangata o Motueka300 Rev, H. Williams, Te Rau, Gis- borne ... ... ...O 10 O Hakopa Kahi, Kaikohe ... ...010 O Wharepapa Whatanui Te Whaiti026 Eruera Rota, Kaiapoi ... ...O 2 O Hoani Hape Te Au, Kaiapoi ...O 5 O Hare Te Rangi, Waitangi ...O 2 O Henarata Kohere ... ...O 3 O Hoani Matiaha, Gisborne ...O 2 6 Rawiri Karaha, Gisborne ...O 1 O Ma te Ariki tatou katoa e manaaki. Na to koutou hoa mahi, REV. PERERE PENETI, Etita. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_.\_\_\_\_\_\_\_\_Nelson. Bond, Finney & Co., Printer Nelson,